Džungla forum - zajebancija do daske

Divljina, ludilo, žurke, alkohol, zabava...

       Dobrodošli na Džungla forum!!! Uživajte u Looooooooooodoj zabavi!!.. :)                                   

    Tankeri

    Share
    avatar
    bodomiere
    Admin
    Admin

    Broj postova : 654
    Join date : 12.11.2010
    Age : 26
    Lokacija : Kaštel Sućurac

    Tankeri

    Postaj by bodomiere on čet stu 18, 2010 10:44 pm



    Tanker

    Izvor: Wikipedija
    Skoči na: orijentacija, traži

    Tanker



    Hrvatski tanker Hrvatska u panamskoj luci Puerto Armuelles, 2006


    Tanker je brodza prijevoz tekućih tereta kojemu je čitav prostor za teret podjeljenuzdužnim i poprečnim pregradama na nepropusna odjeljnja, koja senazivaju tankovima. Za ukrcavanje i iskrcavanje tekućeg tereta izpojedinih tankova tankeri imaju poseban sustav cjevovoda i pumpnihuređaja. Prvi tankeri su se pojavili krajem 19. stoljeća i prevozili sunaftu iz Meksičkog zaljeva za Englesku. Otada pa do danas, tankeri suprisutni na svim morima. Tankere možemo podijeliti po veličini i povrsti tereta koji prevoze.
    Sadržaj

    [sakrij]
    Podjela tankera [uredi]

    Prema vrsti tekućeg tereta možemo ih podijeliti na:

    • tankere za prijevoz sirove nafte
    • tankere za prijevoz naftnih derivata
    • tankere za prijevoz ukapljenog prirodnog plina
    • tankere za prijevoz raznih kemikalija
    • tankere za prijevoz pitke vode
    • tankere za prijevoz posebnih tereta

    Usporedba raznih veličina tankera


    Tankeri, po pravilu imaju manje nadvođe od ostalih teretnih brodova,ali pregrade i stabilitet u slučaju prodora vode moraju udovoljavatinaročitim zahtjevima, propisanim u Međunarodnoj konvenciji o teretnimlinijama, 1966, i u Međunarodnoj konvenciji za zaštitu ljutskog životana moru, 1974. Tankeri se grade za prijevoz određene vrste tereta,najčešće sirove nafteili njezinih derivata. Postoje i tankeri za druge vrste tekućih tereta,koji ponekad iziskuju posebnu konstrukciju i opremu. Međutim, tipičnimtankerom smatra se onaj što prevozi sirovu naftu, koji i po tonaži i pobroju brodova nadmašuje sve ostale vrste tankera.Tankeri koji prevoze sirovu naftu dijele se :

    • 10,000 - 60,000 dwt - Manji tanker (ovaj tip se najčešće upotrebljava za prijevoz derivata) (do 200 m - broj 1 na slici)
    • 60,000 - 80,000 dwt - Panamax
    • 80,000 - 120,000 dwt - Aframax (do 245 m - broj 2 na slici)
    • 120,000 - 200,000 dwt - Suezmax (do 350 m - broj 3 na slici)
    • 200,000 - 315,000 dwt - VLCC (do 350 m - broj 4 na slici)
    • 320,000 - 550,000 dwt - ULCC (do 450 m - broj 5 na slici)


    • VLCC (eng. Very Large Crude Carrier), supertankeri od 150,000 and 320,000 t ukupne nosivosti
    • ULCC (eng. Ultra Large Crude Carrier), veliki supertankeri od 320,000 and 550,000 t ukupne nosivosti
    Konstrukcija tankera [uredi]

    Paralelno s razvojem tankera nastoji se usavršiti i kostrukcija trupa, u prvom redu da se osigura potrebna čvrstoća.Zbog relativno male visine trupa i kritičnih opterećenja, koja mogunastati uslijed nepovoljno raspoređenih tereta, odnosno balasta,nastaju u pojedinim strukturnim elementima znatna naprezanja,pa pod određenim okolnostima brodski trup može napuknuti ili se čakprelomiti. Radi bolje uzdužne čvrstoće se već 1906. usvaja uzdužnisustav gradnje tankera. Tankeru Paul Paix iz 1908. ugrađena su uzdužnarebra, na dnu, boku i palubi, te jaka poprečna okvirna rebra i koljena.Budući da su se naprezanja uzdužnih elemenata prenosila i na poprečneelemente, 1925. je uvedena konstrukcija bez koljena.Gotovo istodobno pojavljuju se i drugi sustavi gradnje, npr. sustaviz 1925, s poprečnim rebrima. Konstrukcija trupa i dalje se mijenjala.Uvode se dvije uzdužne pregrade umjesto dosadašnjih ljetnih tankova(summer tanks), pronalaze se nove forme spajanja pojedinih elemenata,osobito poslije primjene varenja i gradnje supertankera.U novije vrijeme prevladava uzdužni sustav gradnje (s uzdužnimrebrima), iako je dosta čest i kombinirani sustav , tj. sustav suzdužnim rebrima na dnu i palubi, poprečnim rebrima na boku uvertikalnim ukrepama na pregradama. Naročita se pažnja obraća izborumaterijala podesenog za varenje,uklanjanje oštrih prekida te položaju i sustavu gradnje uzdužnihpregrada. Cijeli prostor ispod palube tankera, od pramčanog dostrojarskog prostora, predviđen je za smještaj tereta i podijeljen jejednom ili s dvije uzdužne i nekoliko poprečnih pregrada u višetankova, tako da u poprečnom smjeru postoje ljevi i desni bočni i pojedan središnji tank. Tankovi nose brojeve od pramčanog prostora premakrmi. U poprečnom smjeru, na pramcu, na krmi i po sredini broda nalazese uski prazni prostori ili tzv. koferdami za odvajanje tankova tekućeg tereta od pramčanog i strojarskog prostora, dok središnji koferdam služi kao prostor za sisaljkeu većini supertankera i mamut-tankera u poprečnom smjeru postoje dvabočna i dva središnja tankova, a između središnjih tankova u uzdužnicibroda nalaze se uzdužni koferdam koji ujedno služi za prolaz cjevovodaza krcanje i iskrcavanje tereta. Sustav iskrcaja [uredi]

    Krajem 19. stoljeća pojavili su se prvi brodovi za prijevoz tekućeg tereta u tankovima, razvijeni da bi se omogućio prevoz nafte iz bazena Meksičkog zaljeva na tržište u Velikoj Britaniji.Otada, pa do danas traje razvoj brodova za prijevoz tekućih tereta.Usporedo s razvojem prevoza tekućeg tereta bilo je potrebno riješiti iproblem skladištenja, ukrcaja i iskrcaja tereta. Sustavi zaskladištenje tereta (tankovi)nisu se mijenjali tijekom razvoja, a uređaji za manipulaciju teretom supretrpjeli velike promjene u izvedbi, kako zbog povećanja veličinebroda za prijevoz tekućeg tereta, tako i zbog zahtjeva što manjegzadržavanja broda pri ukrcaju i iskrcaju i ekoloških zahtjeva. Upočetku razvoja, kada je veličina broda bila puno manja od današnje, uređaji za teret na tankerima su bili puno jednostavniji od današnjih. Tankeri s pregradama [uredi]


    Prikaz starije izvedbe tankera za sirovu naftu bez usisnog cjevovoda


    Prve izvedbe teretnih uređaja na tankerima bile su takve da usisnogcjevovoda nije takoreći ni bilo, već se na dnu svakog tanka nalazilapomična pregrada (ili više njih) koja se otvarala prilikom ukrcaja iliiskrcaja . Ovaj sustav je zahtijevao da brodima znatan krmeni nagib prilikom iskrcaja, a ujedno je omogućavaoprijevoz samo jedne vrste tereta. Prednost ovog sustava je bio vrlokratak usisni cjevovod i jednu crpnu stanicu koja je bila smještena uili do strojarnice čime se olakšavala izvedba pogona sisaljki.Povećanjem veličine broda i zahtjevima za prevoženjem više vrstatereta, te zbog veće količine tereta koja je ostajala u skladištima, akoja se nije mogla iskrcati, sustavi za iskrcaj tereta kod brodova zatekući teret su usavršeni i modificirani. Tankeri s crpnim stanicama [uredi]


    Prikaz novijeizvedbe tankera za sirovu naftu sa usisnim cjevovodom i crpnim stanicama



    Izgled sisaljke u crpnoj stanici na tankeru


    Modifikacija sustava prekrcaja tankera je bila uvođenjem usisnog cjevovoda i crpne stanice u kojoj su smještene sisaljkeza prebacivanje tereta. Takav sustav zahtijeva usisni cjevovod izvedenposebno za svaki tank te veći broj sisaljki čime se povećava složenostsustava. Prednost u odnosu na prvi opisan sustav je mogućnost prevozaviše vrsta tereta odjednom te brži iskrcaj. Sustav cjevovoda omogućujeda se istodobno obavlja onoliko vrsta operacija (s različitim vrstamatereta) koliko ima sisaljki. Na manjim tankerima ima 4 do 6 glavnihsisaljki kapaciteta 1000 do 1200 t/h, tako da se čitav teret možeiskrcati za 12h (na velikim tankerima se sustav iskrcaja dimenzionirana 24 sata). Osim glavnih sisaljki postavljaju se i male sisaljke zaisušavanje tankova, kapaciteta 100 do 150 t/h s odgovarajućimcjevovodom. Na palubi u sredini broda nalaze se s obje stranepriključci za gibljive cjevi koje služe za spoj s kopneniminstalacijama. Na tankerima manje i srednje tonaže postavlja se i jedanprključak na krmi. Opisani sustavi imaju prednost da brže iskrcavajuteret od prvospomenutih, te mogu podijeliti teret na više zasebnihpartija, smještenih odvojeno na brodu. Nedostatak ovog sustava jegubitak prostora potreban za ugradnju crpnih stanica, i relativno dugusisni cjevovod, koji također smanjuje prostor za teret, te kompliciransustav za otvaranje ventila,kao i izgubljen prostor pri dovodu energije u crpne stanice. Navedeninedostaci su uzrokovali pojavu zadnje generacije tankera koji imasisaljku posebno izvedenu za svaki tank. Tankeri s uronjivim sisaljkama [uredi]


    Izgled uronjive sisaljke


    Ovaj sustav povećava korisni prostor za ukrcaj tereta (zbogizostanka crpne stanice i usisnog cjevovoda), omogućava velikufleksibilnost u pogledu krcanja različitih vrsta tereta, te omogućavavrlo veliku brzinu iskrcaja. Nedostatak ovog sustava je poskupljivanjesustava ugradnjom većeg broja sisaljki, kao i problemi pri izvedbipogona sisaljke i brtvljenja pogonskog dijela prema teretu. Sisaljke suuronjene u tank zajedno s tlačnim cjevovodom i sustavom za pogonsisaljke. Tlačni cjevovodi se spajaju na palubi i kombiniranjem tlačnogcjevovoda se određuje broj različitih vrsta tereta.
    Sisaljke na tankerima [uredi]

    Sisaljke tereta su izvedene na više načina. Nekada su bile najviše zastupljene stapne sisaljke, koje se danas vrlo rijetko sreću, osim kao sisaljke za posušivanje. Najzastupljenije sisaljke danas su centrifugalne, a upotrebljavaju se još i zupčaste i vijčanesisaljke. Važno je napomenuti da se zbog smanjivanja isparavanja uusisnom cjevovodu mora omogućiti promjenjiva brzina sisaljki, odnosnosmanjenje brzine rada sisaljke pri kraju crpljenja. Pogon sisaljki [uredi]

    Pogon sisaljki može biti izveden na više načina. Najstariji sustav, koji je i danas najzastupljeniji je pogon parom koju proizvode kotlovi smješteni u strojarnici. Kako kotlovi u isto vrijeme služe i za proizvodnju inertnog plinaovaj sustav je vrlo raširen, kao i zbog činjenice da pogon parom nećeizazvati iskrenje. Nedostatak ovog sustava je u dodatnom sustavucjevovda za paru i izolaciji tog cjevovoda. Drugi mogući načinpokretanja sisaljki je hidraulika. Tu se upotrebljava sustav ulja tlaka 200-250 bara koji pokreće hidromotore sisaljki tereta. Hidropumpe za pogonjenje hidromotora su smještene najčešće na palubi. Prednost ovog sustava je da ima veći stupanj iskorištenja od parnog sustava, ali istovremeno zahtjeva poseban generator inertnih plinova, kao i povećanu instaliranu snagu generatora, odnosno veće instalirane proizvođače električne energije.Treći način pokretanja sisaljki je ujedno i najmanje zastupljen iako je najekonomičniji u radu. To je sustav s elektromotornimsisaljkama, koji ima najveći stupanj iskorištenja u radu, ali iziskujevelike investicijske troškove pri izradi, koji se neće vratiti tokomvremena eksploatacije broda. Troškovi su povećani zbog posebne izvedbeelektromotora koji sprečava iskrenje i velikog predimenzioniranjaproizvođača električne energije koja je potrebna za iskrcaj tereta.Naime, prilikom iskrcaja tereta zahtjevi za električnom energijom su5-7 puta veći od zahtjeva u plovidbi. Ventili [uredi]


    Stariji način izvedbe otvaranja ventila


    Ventili na cjevovodu mogu biti izvedeni na više načina. Zbog svoje veličine, najčešće se izvode kao zasun ventili iako postoje i druge izvedbe (leptir,normalni ventil). Upravljanje ventilima je u početku bilo izvedenoručno, ali se zbog nedostataka te vrste otvaranja (vrijeme otvaranja,duge osovine ventila podložne oštećenju i blokiranju) prešlo nadaljinski upravljane ventile, najčešće hidraulički.Da bi se mogao iskrcati i teret visokog viskoziteta, ugrađene su u tankove serpentine za grijanje parom. Zaštita tankera od korozije [uredi]

    Korozija tankova za teret, čeličnih cijevi i armatura u njima vrlo je jaka, osobito u tankovima koji su se naizmjenično punili naftomi balastnom vodom (što je danas zabranjeno) . U tankovima za sirovunaftu korozija je najjača na uronjenoj čeličnoj strukturi. U tankovimaza lagane derivate od utjecaja vlažnih para stradaju više gornji (izronjeni) dijelovi. Protiv korozije primjenjuju se one iste elektrokemijske sile koje i uzrokuju koroziju. Najčešće se primjenjuje zaštita magnezijevim anodama , tzv. katodna zaštita. Ugradnjom magnezijevih anoda postiže se da se cjelokupna čelična struktura, koja je djelovala djelomično kao katoda a dijelomično kao anoda, pretvara u katodu, pa više nije napadnuta.Magnezijeve anode, koje su do sada bile uobičajene na tankerima,sve se više zamjenjuju anodama od cinka i aluminija i to posljeeksplozije na jednom tankeru, koja se pripisuje iskrenju nakon padajedne magnezijeve anode na dno tankera.


    _________________
    Ko se s nama druži,
    Život mu je duži,
    Ko sa nama pije,
    Dosadno mu nije!


    lol!

      Sada je: sub stu 25, 2017 2:54 am.